Opisi lokaliteta

View previous topic View next topic Go down

Opisi lokaliteta

Post  GeoVuky on 23.06.14 18:53

Evo jako zanimljivih rudnih pojava na Petrovoj gori i okolici koje su iskoristavane za vrijeme srednjeg vijeka, od strane grofova Zrinskih. Sve u svemu cini se kao jako dobra lokacija no prije bi trebalo malo bolje prouciti jer mi se cini da je dosta komplicirano za pronaći..


Petrova gora,točnije na brdu Mracelj,na južnim padinama Petrove gore, nađna je pojava olovo cinkove rude u ilovinama nedaleko od izdanaka bituminoznih dolomita trijaske starosti. Paragenezu sačinjavaju kao glavni rudni mineral galenit, potom sfalerit, pirit, cerusit, anglezit i getit. Slična pojava zamjenčena je i u trijaskome dolomite u blizinu sela Grujići. Misle se da su obje pojave sekundarno- hidrotermalnog postanka.1804. godine u području između Male i Velike Pecke te Slavinca otkriven je rov sa jakom rudnom žicom.Istraživanjem je utvreno da na ovome području se moglo rudariti na srebro i zlato.Nagađalo se da je rov napušten zbog najezde Turaka.

Trgovska gora, veže se za najpoznatija nalazišta srebrenonosnih olovskih ruda. Nositelji su orudnjenja naslage karbonskih glinovitih škriljavaca i pješčenjaka u kojima su konkordantno uložene rudne žice. Sama mineralizacija postankom i načinom pojavljivanja jednaka je ležištima željeza i bakra, s time što su kvarcno- sideritne žice u Gradskom potoku bogatije halkopiritom, dok u ležištima Zrin, Čatrnja, potoku Srebrenjaku glavni rudi mineral galenit, koji mjestimice uklapa znatnu količinu srebra. U području potoka Zrin rudno područje pruža se SSZ-JJI, dugačko 700 m,s manjim pojavama i do 3 000 m. Analizama uzoraka iz potkopa Zrin dobivano je 2,30-6,12% olova uz jake tragove srebra. Područje revira Zrin bilo je jedinstveni rudnik sastavljen od potkopa Zrin, okna Julijana, okna Leopold, i potkopa Leopold, te niskopa Aleksandra i Franciska.Područje potoka Čatrnjenastavak je revira Zrin u smjeru juga.U srednjem vijeku to je bio jedistven revir. Rudna zona dugačka je oko 250 m, a vertikalno je dokazana do dubine 80 m. Čini je niz leća, žica i spletova žilica debljina od nekoliko centimetara do nekoliko desetaka centimetara. U području potoka Srebrenjaka orudnjenje čine kvarcno-sideritne žice s halkopiritom, galenitom i nikalno-kobaltnim sulfidima. Žice nisu velikih duljina , a i u dubinibrzo isklinjuju. Srebronosni galeniti otkopavani su u srednjem vijeku i u vrijeme Vojne krajne. Ruda je imala prosječno oko 32% olova i 380-480 g srebra na jednu tonu olova.Dio oko potoka Tomašicapoznatiji je kao nalazište bakrovih ruda, no mjestimice su zabilježena obogaćenja srebronosnim galenitom. Orudnjenje se pojavljuje u obliku žica i žilica, koje se mjestimice spajaju u zadebljenja lećasta oblika. Analiza iz 1905. godine upućuje da je ruda sadržavala 14,6 – 23% olova. Rudišta u revirima Zrna- Čatrnja i Srebrenjak- Tomašica, nakon rudarske aktivnosti u 16. i 19. stoljeću, probudila su određenu aktivnost tek nakon Drugog svjetskog rata. Određen potencijal još uvijek predstavlja revir Zrin- Čatrnja.
avatar
GeoVuky

Broj postova : 7
Join date : 2014-06-22

View user profile

Back to top Go down

Re: Opisi lokaliteta

Post  DavorV on 28.06.14 22:23

S obitelji sam se uzverao prije dvije godine na stari grad Gvozdansko koji je sam po sebi mineraloško čudo - građen je od lokalnog kamenja koje je ... drukčije. Ne postoji niti jedna gradina tome nalik. Južno od Gvozdanskog nalazi se mjesto Majdan (!) i vjerojatno bi bilo jako zabavno čeprkati minerale u tom kraju. Možda ima kakva dobra halda. Ako se organizira ekspedicija tamo - idem makar četveronoške.

DavorV

Broj postova : 64
Join date : 2013-05-25

View user profile

Back to top Go down

Re: Opisi lokaliteta

Post  monty-zg on 30.06.14 9:45

Izlet (istraživački, dakle puno gledanja po karti i okolici, izlaženja iz auta i mogućnost nepronalaska ičega) na Trgovsku, Zrinsku i Petrovu goru, u ideji stoji već godinu i pol dana. Iskreno, glavni je problem posložiti rutu koja bi bila smislena jer su podaci o stanju prometnica vrrrrrlo relativni. Negdje stoji kako je riječ o dobrim cestama, na G-mapsu vidiš kako se radi o razlokanom makadamu. Svakako pozdravljam ideju i predlažem da se na jednom od sastanaka posloži ruta i da odemo to pogledat. Ja sam mislio ako nikako drugačije i solo odjurit do Gvozdanskog i Majdana. Oni opisi nalazišta su predobri da tamo ne bi bilo ničega.  cyclops  cheers 

monty-zg

Broj postova : 106
Join date : 2013-06-04
Lokacija : Zagreb

View user profile

Back to top Go down

Re: Opisi lokaliteta

Post  Sponsored content


Sponsored content


Back to top Go down

View previous topic View next topic Back to top


 
Permissions in this forum:
You cannot reply to topics in this forum