Magmatske stijene

Dakle, kako im i samo ime kaže, nastaju kristalizacijom minerala iz magme, taljevine minerala koja se nalazi u zemlji na području gornjeg plašta.
Postoje nedoumice oko pojmova magma i lava- zapravo najjednostavnije, magma je taljevina pod zemljom. Nakon što izađe na površinu naziva se lava.

Što se vrsta stijena tiče, prema načinu postanka, magmatske stijene se dijele na tri osnovne skupine:
INTRUZIVNE- stijene nastale ispod površine, polaganim hlađenjem magme. Karakteristika stijena su velika kristalna zrna, česti sraslaci i kristalne forme.
EFUZIVNE - stijene nastale brzim hlađenjem, uglavnom izlijevanjem lave i njenim hlađenjem na zraku ili pod morem. Karakteriziraju je sitni kristali, gotovo amorfni matriks u kojem se mogu naći tek pojedinačni kristali
ŽIČNE - kako im i ime kaže, radi se o prijelaznom obliku, stijenama nastalim u žilama, žicama i sličnim tijelima kod kojih je magma prodrla kroz tlo i stijene prema površini ali se nije uspjela probiti do površine. Karakteristika su zonalna građa kod koje zbog kontakta s hladnim stijenama su po obodu sitni a prema sredini tijela zbog polaganog hlađenja veliki kristali.

U pojedinoj literaturi, kao podvrsta magmatskih stijena se uzimaju i piroklastične stijene, stijene nastale izbacivanjem vulkanskog pepela i krhotina (vulkanske breče i tufovi). Dio autora ih svrstava u sedimentne stijene s obzirom na način postanka (taloženje)

Prema kemijskom/mineraloškom sastavu, magmatske stijene se dijele s obzirom na sadržaj kvarca, odnosno SiO2 komponente na:
KISELE >63% SiO2 komponente
NEUTRALNE 52-63% SiO2 komponente
BAZIČNE 45-52% SiO2 komponente i
ULTRABAZIČNE <45% SiO2 komponente

Kao tipični primjerci navedenih stijena mogu se izdvojiti:

KISELE: intruzivne-granit, granodiorit; efuzivne-riolit, dacit
NEUTRALNE: intruzivne-diorit, sijenit; efuzivne-andezit, trahit
BAZIČNE:intruzivne-gabro; efuzivne-bazalt
ULTRABAZIČNE: intruzivne-peridotit; efuzivne-kimberlit

Mineralni sastav magmatskih stijena ovisi o temperaturi/tlaku pod kojim nastaju. Spuštanjem temperature taljevine dolazi po kristalizacije pojedinih minerala. Kristalizacijom pojedinih minerala osiromašuje se magma te smanjuje prostor za druge minerale. Stoga se prema sastavu minerala relativno točno može odrediti temperatura nastanka stijene. Prvi znanstvenik koji je uočio tu pravilnost bio je Bowen te se zbog toga slijed minerala koji na određenoj temperaturi kristaliziraju nazva Bowenov niz.
Bowenov niz daje odgovor na pitanje zašto se određeni minerali izuzetno rijetko ili gotovo nikad ne pojavljuju u istim stijenama (primjer olivin-kvarc) ali isto tako i pokazuje mineralni sastav određenih najčešćih stijena:

BOWENOV NIZ


Trošenjem magmatskih stijena nastaju sedimentne stijene a metamorfozom - metamorfne stijene

Lijep, opširan i stručno prepoznatljiv opis. Zahvaljujem na tome. Je li to predigra za sutra?

Tako nekako miriši.

Zanimljivo mi je da se baš na mineralima bogatim mjestima nađu razvaline zaboravljenih utvrda. Na Moslavačkoj gori je tako Košuta grad samo kamen na kamenu.

U Gvozdanskom su nekada Frankopani kovali novac, a razvalina danas je neka vrsta mineraloške izložbe - valjda niti jedan kamen nije od vapnenca.

Reklo bi se da su onda bolje znali cijeniti blaga iz zemlje.

S jedne strane priprema za sutra,a s druge nekaj što sam već dugo namjeravao napisat i postat. Prooblem je samo bio kako nekaj što predstavlja "muku ježevu" napisat da djeluje jednostavno i onima koji o mineralima i stijenama ne znaju kao netko kome je to struka.
Slični opis će ići i za sedimentne i metamorfne stijene.

Stari gradovi su rađeni uvijek na strateškim mjestima koja su imala neku važnost koja je isticala vlasnika. Ili bogata polja (hrana), voda (transport), rude (metalurgija i obrt) ili cestovna raskrižja (tipa Sisak/Siscia).
Takva su mjesta bila centar trgovine i razmjene dobara=porez za gazdu= razvoj mjesta=gazda štiti svoj interes=svi sretni.

Bravo Monty. Svaka cast na opisu, jedva cekamo dalje